Transparency International u BiH koristi više izvora podataka u svojim analizama i istraživanjima mreže uticaja. Ovi podaci su ključni u razumijevanju mreža moći i uticaja unutar javnog sektora BiH.

1. Registar nosilaca javnih funkcija: Sadrži informacije o javnim funkcionerima.
2. Registar javnih preduzeća: Uključuje podatke o preduzećima u državnom vlasništvu.
3. Registar javnih ustanova: Pruža informacije o različitim državnim institucijama.
4. Registar dodjele grantova nevladinim organizacijama: Sadrži detalje o finansijskoj podršci nevladinim organizacijama iz javnih sredstava.
5. Portal Agencije za javne nabavke Informacije o postupcima javnih nabavki.
6. Finansk izveštaji političkih partija Informacije o finansijskim izvještajima političkih partija.
7. Imovinski kartoni izabranih nosilaca javnih funkcija: Informacije o imovini izabranih nosilaca javnih funkcija.
8. Javne baze FIA, APIF, te komercijalne baze poslovnih subjekata i njihovih poslovnih rezultata.

Svi podaci se prikupljaju, obrađuju, prilagođavaju, te objedinjuju kroz algoritam koji omogućava njihovo prikazivanje kroz Social Network Analysis (SNA). Ova analiza se koristi za vizualizaciju i razumijevanje odnosa i mreža unutar datog sistema, kao što je javni sektor, na primjer.

U SNA, čvorovi predstavljaju pojedince, političke subjekte, pravne subjekte ili institucije, dok linije pokazuju veze ili odnose među njima. Tako se, na primjer, ugovor o javnoj nabavci između javne institucije i privatnog preduzeća prikazuje kao linija između dvije tačke ili čvora, od kojih jedna predstavlja instituciju koja je raspisala javnu nabavke, a druga preduzeće koja je dobila ugovor.

Veličina čvorova i linija mogu predstavljati različite aspekte, poput količina dodijeljenih ugovora ili njihova vrijednosti, broj mandata, važnost uticaja ili vrste odnosa.

Podaci se analiziraju koristeći različite metode, uključujući statističku analizu, kvalitativnu evaluaciju i komparativne studije. Svi se podaci "čiste", verifikuju i normalizuju kako bi mogli da se koriste u istom analitičkom modelu.

To znači da je za neke podatke ili izvore podataka neophodno ustanoviti prag prihvatljivosti (npr. ne analizirati sve ugovore o javnoj nabavci koji su ispod određenog praga, jer bi prikaz tolikog broja linija analizu učinio nepraktičnom i nemogućom za tumačenje).

Određeni dio podataka nije dostupan javnosti i dobija se putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama ili medijskih saznanja kao i Open Source Intelligence (OSINT).

Ovo je ključno, jer institucije u BiH još uvijek nemaju očekivani i potreban nivo proaktivne transparentnosti, što otežava pristup informacijama potrebnim za dubinsku analizu.

Zbog svega navedenog, važno je imati na umu da podaci koji su predstavljeni na ovoj mreži uticaja nisu zvanični, niti potpuni, te je moguće da nisu u potpunosti ažurni, budući da dio informacija na kojima baza temelji svoje nalaze zavisi od odgovora dobijenih od institucija, dinamike i tačnosti njihovog dostavljanja, te javno dostupnih podataka koje je TIBIH u stanju da prikupi.